Birtija

10 Najvećih ratnih brodova

Ne tako davno vrijedilo je pravilo – tko kontrolira morska prostranstva, kontrolira i čitav svijet. Iako je tehnologija i vojna industrija strahovito napredovala, sve svjetske vojne velesile još uvijek grade ogromne ploveće grdosije koje izazivaju strahopoštovanje, kako svojim dimenzijama tako i naoružanjem te flotom zrakoplova.

10. Klasa Lexington, SAD – 270 metara

klasa-brodova-lexington

Oba nosača aviona klase Lexington izgrađena su tijekom dvadesetih godina prošlog stoljeća. Američka vojska prvotno je naručila šest krstarica da bi kasnije izgradnja bila stopirana, a dva nedovršena broda duljine 270 metara prenamijenjena su u nosače zrakoplova – Lexington i Saratoga, svaki kapaciteta 78 aviona.

Prvi američki nosači zrakoplova sudjelovali su u mnogim bitkama tijekom II. svjetskog rata, no za USS Lexington bili su kobni japanski zrakoplovi za vrijeme bitke u Koraljnom moru početkom svibnja 1942. godine. USS Saratoga tijekom rata “preživjela” je dva udara torpeda, no u bitci za Iwo Jimu teško su ga oštetile kamikaze, a sredinom 1946. godine brod su kao metu potopili Amerikanci za vrijeme serije nuklearnih testova u Pacifiku (operacija Crossroads).

9. Klasa Queen Elizabeth, UK – 284 metra

klasa-queen-elizabeth

Iako su ova dva britanska nosača zrakoplova još u fazi izgradnje zbog svojih dimenzija, dometa od 10.000 nautičkih milja i buduće flote od 40 zrakoplova (F35 Lightning II) i helikoptera (Chinook ili Merlin) po brodu, zaslužuju da budu uvršteni na našu listu.

Za četiri godine trebao bi u more biti porinut prvi brod iz klase koji će nositi ime HMS Queen Elizabeth, a godinu kasnije i HMS Prince of Wales. Uz ukupan trošak izgradnje od gotovo 6 milijardi funti to će biti najveći ratni brodovi ikada izgrađeni za potrebe kraljevske ratne mornarice.

8. Klasa Admiral Kuznetsov, Rusija – 302 metra

klasa-admiral-kuznetsov

Dva broda klase Admiral Kuznetsov izvorno su bili namijenjeni za potrebe ratne mornarice Sovjetskog Saveza, no raspadom SSSR-a jedan postaje ponos ruske mornarice, a drugi je kasnije dovršila Ukrajina te ga prodala Saveznoj Republici Kini, koja ga je nakon rekonstrukcije 2012. godine nazvala Liaoning i upravo ga uvodi u operativnu službu. Originalni naziv broda bio je Varyag.

Dužinom od 302 metra, maksimalnom brzinom od 30 čvorova i nosivošću 40 zrakoplova, Admiral Kuznetsov i Liaoning spadaju među najveće ratne brodove ikad sagrađene.

7. Klasa Midway, SAD – 306 metara

klasa-nosaca-midway

Američki nosači klase Midway, duljine od 306 metara i maksimalne brzine od 33 čvora, bili su jedna od najdugovječnijih klasa nosača zrakoplova u povijesti. Prvi brod u klasi po kojem je i cijela klasa dobila ime je bio USS Midway koji je primljen u operativnu službu 10. rujna 1945. godine, prekasno da bi sudjelovao u II. Svjetskom ratu. Brod je povučen iz službe 1992. godine, kratko nakon operacije Pustinjska oluja 1991. godine, a danas ga kao muzej možete obići u San Diegu.

Druga dva broda iz klase, USS Franklin D. Roosevelt i USS Coral See, godine 1978, odnosno 1993., prodani su kao staro željezo. Nosači zrakoplova klase Midway mogli su nositi do 130 zrakoplova, no u praksi je to bilo najčešće oko pedeset zrakoplova. Naslijedila ih je klasa Forrestal.

6. USS John F. Kennedy, SAD – 320 metara

uss-john-f-kennedy

USS John F. Kennedy bio je američki nosač aviona u sastavu Američke ratne mornarice te prvi brod u službi Američke ratne mornarice koji nosi ime John F. Kennedy. Služio je od 1968. do 2007. godine. Iako spada u klasu Kitty Hawk (o kojoj ćemo uskoro), na njemu su napravljene mnoge modifikacije po kojima se bitno razlikuje od ostalih nosača u klasi.

U početku je bilo planirano da bude nosač na nuklearni pogon, ali je poslije početka gradnje pogon promijenjen u konvencionalni. Maksimalna brzina bila mu je 34 čvora, a mogao je nositi više od 80 zrakoplova. Za razliku od ostalih nosača u klasi, John F. Kennedy je kraći za 5,2 metra. Povučen je iz službe 2007. godine i bit će doniran i prenamijenjen u brodski muzej.

5. Klasa Forrestal, SAD – 325 metara

klasa-forrestal

Klasa Forrestal Američke ratne mornarice čine četiri nosača, maksimalne brzine od 35 čvorova i maksimalnog kapaciteta od 90 zrakoplova. Prvi brod u klasi po kojem je i cijela klasa dobila ime je bio USS Forrestal koji je primljen u operativnu službu 1. listopada 1955. godine, a zadnji povučeni brod iz klase bio je USS Independence, povučen iz službe u rujnu 1998. godine. Klasu Forrestal je naslijedila klasa Kitty Hawk.

USS Forrestal čeka konačnu odluku o potapljanju kako bi postao umjetnički greben, dok će USS Independence zbog svojeg lošeg stanja u vrijeme povlačenja iz službe najvjerojatnije biti potopljen kao meta. Preostala dva broda u klasi bili su USS Saratoga (šesti brod u službi Američke ratne mornarice koji nosi to ime) i USS Ranger te će biti prenamijenjeni u brodski muzej.

USS Forrestal zbog svoje veličine i deplasmana često se naziva prvim super nosačem. Također, često ga se naziva “The FID” što označava kraticu od “First In Defense” zato što je nazvan po Jamesu Forrestalu, prvom ministru obrane. Forrestal je prvi nosač koji je konstruiran s kutnom pistom, parnim katapultom i sletnim signalnim svijetlima. Na palubi USS Forrestala je 1967. izbio požar u kojem je poginulo 134 mornara, a 161 je ozlijeđen. Zbog tog teškog požara nosač je dobio i nadimke “Zippo” i “Forrest Fire” ili “Firestal”.

4. Klasa Kitty Hawk, SAD – 327 metara

uss-kitty-hawk

Kitty Hawk je poboljšana klasa Forrestal i to je posljednja klasa američkih nosača zrakoplova na klasičan, parni pogon. Svaki od nosača ove klase bio je dug 327 metara, maksimalna brzina bila je 32 čvora s kapacitetom do 90 zrakoplova svaki. Klasu čine četiri nosača (ako računamo ranije spomenuti, ali nešto kraći USS John F. Kennedy (CV-67)).

Prvi brod u klasi po kojem je i cijela klasa, kako je i uobičajeno, dobila ime je bio USS Kitty Hawk (CV-63) koji je primljen u operativnu službu 1955. godine. Posljednji brod iz ove klase, USS John F. Kennedy (CV-67) je povučen iz operativne službe u kolovozu 2007. godine.

USS Constellation povučen je iz službe 2003. godine i trenutno čeka svoju konačnu sudbinu. USS America (CV-66) bio je peti brod u službi Američke ratne mornarice koji nosi ime America i zadnji američki nosač koji ne nosi ime po nekoj povijesnoj osobi. Povučen je iz službe 1996. godine, a 2005. je potopljen kao meta.

Nakon povlačenja nosača USS Independence (CV-62) iz aktivne službe, brod USS Kitty Hawk je, nakon gotovo 49 godina aktivne službe, postao drugi brod u američkoj ratnoj mornarici s najdužom službom (najduže u službi je USS Constitution) i prvi nosač po duljini službe u Američkoj ratnoj mornarici. No, nakon prošlogodišnjeg povlačenja iz službe broda USS Enterprise (CVN-65) taj je brod postao nosač zrakoplova s najdužom službom u Američkoj ratnoj mornarici, no o tom brodu-legendi više ćete moći pročitati pred kraj ovog teksta.

Klasu Kitty Hawk naslijedio je prvi nosač zrakoplova na nuklearni pogon – USS Enterprise.

3. Klasa Nimitz, SAD – 333 metra

uss-nimitz

Nosači zrakoplova klase Nimitz su najveći i najteži (no, ne i najduži!) nosači zrakoplova i najveći kapitalni brodovi ikad sagrađeni (op.a. kapitalni brod je izraz koji opisuje najvažniji, odnosno najmoćniji ratni brod u sastavu nečije ratne mornarice). Prvi ovakav brod klasificiran je kao CVN 68 (CV označava nosače zrakoplova, N označava nuklearni pogon, a broj označava redni broj broda npr. ovo je 68. nosač zrakoplova u povijesti SAD-a).

USS Nimitz (CVN-68) je prvi brod u klasi i u službu je ušao 1975. godine. USS George H. W. Bush (CVN-77) je deseti i posljednji brod ove klase i u službu je ušao 2009. godine. Oba broda, kao i ostalih osam iz klase (Dwight D. Eisenhower, Carl Vinson, Theodore Roosevelt, Abraham Lincoln, George Washington, John C. Stennis, Harry S. Truman, Ronald Reagan.) su još u aktivnoj službi. Nasljednik klase Nimitz bit će klasa Ford.

2. Klasa Gerald R. Ford, SAD – 337 metara

klasa-ford

Nosači zrakoplova klase Gerald R. Ford (ili samo Ford) će biti nova generacija super nosača zrakoplova američke mornarice. Prije naziva Ford-klasa (CVN-78), nova klasa je bila poznata pod nazivom CVNX program (X je značio “u razvoju”), a kasnije kao CVN-21 program (ovdje 21 označava 21. stoljeće).

Prvi brod u klasi bit će Gerald R. Ford (CVN-78) koji će biti jako sličan brodovima iz one prijašnje.Kobilica za taj brod položena je 14. studenog 2009., porinuće je planirano za studeni ove godine, a primopredaja mornarici SAD-a 2016. godine. Drugi i treći brod iz klase Ford bit će USS John F. Kennedy (CVN-79) i USS Enterprise (CVN-80), a u aktivnu službu trebali bi ući 2020., odnosno 2025. godine. Imena ostalih sedam brodova iz klase još nisu objavljena.

Brodovi klase Ford imati će maksimalnu brzinu od preko 30 čvorova, te će moći nositi više od 75 zrakoplova.

1. USS Enterprise, SAD – 342 metra

USS-enterprise-nosac-aviona

USS Enterprise (CVN-65) je prvi nosač zrakoplova na nuklearni pogon na svijetu i osmi brod američke mornarice koji nosi ime USS Enterprise. Kao i njegovom prethodniku u II. svjetskom ratu (USS Enterprise (CV-6)), dan mu je nadimak Big E. Dužine 342 metra to je i najduži vojni brod na svijetu, a njegova istisnina od ukupno 93.500 tona ga čini jedanaestim najtežim nosačem zrakoplova, lakšim samo od 10 nosača zrakoplova klase Nimitz.

Enterprise je jedini nosač zrakoplova klase Enterprise i trenutno najstariji brod u američkoj mornarici. Zbog starosti i cijene održavanja (ima 8 nuklearnih reaktora) brod je krajem 2012., nakon više od 50 godina, povučen iz aktivne službe. To je ujedno i najduže aktivno razdoblje bilo kojeg nosača zrakoplova u povijesti.

USS Enterprise je mogao primiti do 90 zrakoplova i imao je 3000 članova posade, od čega je 150 časnika, 150 viših dočasnika i 2700 nižih dočasnika i časnika. Zrakoplovnu grupu činilo je 250 pilota i 1750 ljudi zaduženih za održavanje aviona i helikoptera.

Tags

Red

For beach 2050 I'll look sexy, young and slim, I'll learn healthy cooking, it's gonna be my thing, But first I'll have a pizza with extra everything.
Back to top button
Close